Džemat Ćukovi-Duljci ima dugu i tragičnu, ali izuzetno snažnu historiju. Još 1805. godine na ovom području postojali su mesdžid, džamija i mekteb, što jasno pokazuje rani i razvijeni vjerski život.
Godine 1899. mještani su izgradili kamenu džamiju, koja je 1941. godine opljačkana i spaljena od strane četničkih formacija.
Nakon toga, 1960. godine, podignuta je nova kamena džamija sa betonskom munarom, u nadi da će biti trajnija – ali je i ona opljačkana i uništena već u junu 1992. godine, na samom početku agresije.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Duljci su imali 230 muslimana.
Stanovnici ovog džemata vratili su se odmah nakon oslobađanja i započeli obnovu svojih domova, džamije i munare. Cijelo područje Kulen-Vakufa, Klise, Orašca, Duljaka i Ćukova teško je stradalo 1941. godine, kada su četničke jedinice počinile masakr nad lokalnim stanovništvom. Procjenjuje se da je između tri i četiri hiljade ljudi ubijeno na lokalitetu Dulba (na komunikaciji Ćukovi – Bihać), a preživjeli su bili muhadžiri širom Bihaćke krajine.
Džemat Duljci raspolaže sa oko 13 dunuma vakufske imovine i spada u aktivne džemate čija je džamija u funkciji tokom cijele godine.
Prema Proračunima vakufa Bosne i Hercegovine za 1913. godinu, vakuf džamije u Duljcima imao je ukupni prihod od 162 krune, s jasno raspoređenim rashodima: plata imamu 120, muteveliji 16, rasvjeta džamije 10, porez 16, zakup zemljišta (koje obrađuje h. Džafer ef. Kozlica) 40, dok je murabeha – dobit od glavnice – iznosila 122 krune.
Danas džemat Ćukovi-Duljci, prema katastarskim evidencijama, posjeduje 13.240 m² vakufske zemlje, novu džamiju iz temelja izgrađenu nakon rata te džematsku kuću. Džamija je aktivna tokom cijele godine, a džemat predvodi vrijedni imam Muhjiddin ef. Hodžić.